Natrijum hlorid ili kuhinjska so (NaCl) dolazi u prirodi kao mineralhalit. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrijum hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata.
Sadržaj
1Fizičke osobine
2Biološki značaj NaCl
3Način dobijanja
4Vidi još
5Reference
6Spoljašnje veze
Fizičke osobine
Natrijum hlorid je bijela kristalna supstanca, vrlo dobro topljiva u vodi.
Biološki značaj NaCl
Kuhinjska so je glavni izvor iona Na+ i Cl- za ljude i životinje. Ioni Na+ imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnogpritiska do održanja rada živčanog sistema. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.
Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 50 mg, a ta se količina otprilike nalazi u jednoj štruci bijelog kruha. Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.
Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati jod radi smanjenja pojave gušavosti.
Kristali kuhinjske soli
Način dobijanja
Razlikujemo dvije vrste kuhinjske soli rudna so i morska so.
Rudna kuhinjska so se dobije iz rudnika soli iskapanjem na mjestima gdje je nekada davno bilo more i nataložila se so povlačenjem mora (najbolji primjer za to je rudnik soli u Tuzli).
Morska so se dobija u solanama isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U Hrvatskoj postoje tri solane koje proizvode kuhinjsku so i to u Stonu, Ninu i Pagu.
↑Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519. edit
↑Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
↑Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846. edit
↑Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
↑Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594. edit
Y 
