Sofena

Za kraljevstvo v. Kraljevstvo Sofena.

Karta koja pokazuje Sofenu u trenutku kada je postala provincijom Armenskog Carstva pod Tigranom Velikim.

Sofena (armenski: Ծոփք Copʿkʿ, starogrčki: Σωφηνή Sōphēnē, latinski: Sophene) je naziv na nekadašnju provinciju Armenskog Kraljevstva i Rimskog Carstva, smještenu na jugozapadu antičke armenske države. Njeno područje se nalazi u današnjoj jugoistočnoj Turskoj. [1]

Oblast kasnije poznata kao Sofena je bila dio kraljevstva Urartu u 8. i 7. vijeku pne. Nakon što je ujedinio svoje kraljevstvo početkom 700-ih pne. kralj Argištis I od Urartua je mnoge stanovnike tog područja preselio u Erebuni (današnju armensku prijestolnicu Jerevan). Oko 600. pne. je Sofena postala dio nove armenske države pod Orontidima.

Prema Anania Shirakatsijevoj knjizi Ashkharatsuyts ("Svjetski atlas," 7. vijek), Copk (Sophene) je bila 2. po veličini od 15 provincija Velike Armenije. Sastojala se od 8 kantona (gavara): Khordzyan, Hashtyank, Paghnatun, Balahovit, Tsopk (Shahunyats), Andzit, Degiq, i Gavreq (Goreq).[2]

Nakon Aleksandrovog pohoda na Aziju i kolapsa Ahemenidskog Carstva, Sofena je postala dio nezavisne armenske države. Početkom 200-ih je seleukidski vladari su nastojali oslabiti armensku državu, te je stvorio novu državu pod nazivom Kraljevstvo Sofena. Njom je vladao ogranak orontidske kraljevske kuće. Kasnije se i taj entitet raspao, kada je stvorena Komagena.

Rimska zavisna država Sofena cca. godine 31. pne.
Rimska provincija Sophene cca. godine 120.

Kada je Antioh III Veliki konačno anektirao armenske zemlje, Zarijadra je postavio za svog satrapa u Sofeni. On se nakon Antiohovog poraza u bitci kod Magnezije 190. pne. pobunio i, uz rimski pristanak, proglasio nezavisno Kraljevstvo Sofena. Ta je država ostala nezavisna sve do 80-tih pne. kada ju je osvojio Tigran Veliki i pripojio Armenskom Carstvu.

Nekoliko decenija kasnije je Tigrana Velikog pobijedio rimski vojskovođa Pompej te Sofenu dao na upravljanje Tigranovom sinu Tigranu. [3] Sofena je nešto kasnije postala rimska provincija čije je sjedište bilo Amida, današnji Diyarbakir. Oko godine 54. njome je vladao Sohem od Emese.[4]

Godine 530. Sofena je pripojena bizantskoj provinciji Armeniji.[5]

V. također

  • Kraljevstvo Sofena

Reference

  1. ↑ The History of Rome By Theodor Mommsen, William Purdie Dickson.
  2. ↑ Anania Shirakatsi, Geography.
  3. ↑ Richardson, Peter, Univ of South Carolina Press, 1996, p. 96.
  4. ↑ Swain, Simon, Hellenism and Empire: Language, Classicism, and Power in the Greek World, Ad 50-250, Oxford University Press, 1996, p. 304.
  5. ↑ Joshua, The Chronicle of Pseudo-Joshua the Stylite, Liverpool University Press, 2001, p. 54.
  • p
  • r
  • u
Achaea • Aegyptus • Africa • Alpes Cottiae • Alpes Maritimae • Alpes Poenninae • Arabia Petraea • Armenia Inferior • Asia • Assyria • Bithynia • Britannia • Cappadocia • Cilicia • Commagene • Corsica et Sardinia • Creta et Cyrenaica • Cyprus • Dacia • Dalmatia • Epirus • Galatia • Gallia Aquitania • Gallia Belgica • Gallia Lugdunensis • Gallia Narbonensis • Germania Inferior • Germania Superior • Hispania Baetica • Hispania Lusitania • Hispania Tarraconensis • Italia • Iudaea • Lycaonia • Lycia • Macedonia • Mauretania Caesariensis • Mauretania Tingitana • Moesia • Noricum • Osroene • Pannonia • Pamphylia • Pisidia • Pontus • Raetia • Sicilia • Sophene • Syria • Thracia
p • r • u
Kasne rimske provincije
Zapadno Carstrvo (395–476)
Pretorijanska
prefektura Galija 		Dijeceza Galija: Lugdunensis I | Lugdunensis II | Lugdunensis III | Lugdunensis IV | Belgica I | Belgica II | Germania I | Germania II | Alpes Poeninae et Graiae | Maxima Sequanorum
Dijeceza Vienne (kasnije Septem Provinciae): Viennensis | Alpes Maritimae | Aquitanica I | Aquitanica II | Novempopulana | Narbonensis I | Narbonensis II
Dijeceza Španija: Baetica | Baleares | Carthaginensis | Tarraconensis | Gallaecia | Lusitania | Mauretania Tingitana
Dijeceza Britanija: Britannia I | Britannia II | Flavia Caesariensis | Maxima Caesariensis | Valentia (369)
Pretorijanska
prefektura Italija 		Dijeceza Suburbikanska Italija: Apulia et Calabria | Bruttia et Lucania | Campania | Picenum Suburbicarium | Samnium | Tuscania et Umbria | Valeria | Sicilia | Sardinia | Corsica
Dijeceza Anorijanska Italija: Liguria et Aemilia | Flaminia et Picenum Annonarium | Venetia et Istria | Alpes Cottiae | Raetia I | Raetia II
Dijeceza Afrika†: Africa proconsularis (Zeugitana) | Byzacena | Mauretania Caesariensis | Mauretania Sitifensis | Numidia Cirtensis | Numidia Militiana | Tripolitania
Dijeceza Panonija (kasnije Illyricum): Dalmatia | Noricum mediterraneum | Noricum ripense | Pannonia I | Pannonia II | Savia | Valeria ripensis
Istočno Carstvo (395–cca. 640)
Pretorijanska
prefektura Ilirik 		Dijeceza Dacia: Dacia mediterranea | Dacia ripensis | Moesia I | Praevalitana | Dardania
Diocese of Macedonia: Achaea | Epirus vetus | Epirus nova | Macedonia I | Macedonia II Salutaris | Thessalia | Creta
Pretorijanska
prefektura Istok 		Dijeceza Trakija: Europa | Thracia | Haemimontus | Rhodope | Moesia II§ | Scythia§
Dijeceza Azija*: Asia | Hellespontus | Pamphylia | Caria§ | Lydia | Lycia | Lycaonia (370) | Pisidia | Phrygia Pacatiana | Phrygia Salutaria | Insulae§
Dijeceza Pont*: Bithynia | Galatia I* | Galatia II Salutaris* | Paphlagonia* | Honorias* | Cappadocia I* | Cappadocia II* | Helenopontus* | Pontus Polemoniacus* | Armenia I* | Armenia II* | Armenia Maior* | Armenske satrapije* | Armenia III (536) | Armenia IV (536)
Dijeceza Istok: Cilicia I | Cilicia II | Isauria | Cyprus§ | Syria I | Syria II Salutaris | Syria Euphratensis | Osroene | Mesopotamia | Phoenice | Phoenice Libanensis | Palaestina I | Palaestina II | Palaestina III Salutaris | Arabia | Theodorias (530s)
Dijeceza Egipat: Ægyptus I | Ægyptus II | Augustamnica I | Augustamnica II | Arcadia Ægypti | Thebais Superior | Thebais Inferior | Libya Superior | Libya Inferior
Ostale teritorije Taurica | Lazica (532/562) | Spania (552)
Napomene Reforma provincijske administracije koju je prveo Dioklecijan, cva. 293. Pretorijanske prefekture ustanovljene nakon smrti Konstantina I. Carstvo trajno podijeljeno akon 395. Egzarhati Ravenna i Afrika ustanovljeni nakon 584. Provincije zamijenjene sistemom tema, cva. 680.
* pogođena (modificiranih granica/ukinuta/preimenovana) Justinijanovom administrativnom reorganizacijom 534-536
† ponovno uspostavljena nakon što ju je ukinulo Istočno Carstvo 534, kao posebna pretorijanska prefektura Afrika
§ uključena u Quaestura exercitus godine 536.