Joseph Brodsky
Joseph Brodsky | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | 24. maj 1940. Lenjingrad, (SSSR) |
Smrt | 28. januar 1996. New York (Sjedinjene Američke Države) |
Nacionalnost | naturalizirani Amerikanac |
Obrazovanje | |
Zanimanje | pjesnik, književnik |
Opus | |
Nagrade | |
Joseph Brodsky ruski: Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский (Lenjingrad, 24. maj 1940. - New York, 28. januar 1996.), rusko (židovsko) - američki pjesnik i esejist. Kao sovjetski emigrant od 1972. živeo je u Sjedinjenim Američkim Državama.[1]
Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1987. za svoj cjelokupni književni rad.[1]
Biografija
Brodsky je napustio školovanje u dobi od 15 godina, nakon tog je radio kojekakve poslove i počeo pisati poeziju. Čak je stekao i ugled u lenjingradskim književnim krugovima, ali ga je njegov buntovnički nezavisni duh i rad na crno, doveo u neprilike, jer su ga sovjetske vlasti optužile za društveni parazitizam i 1964. osudile na pet godina robije. Nakon protesta brojnih sovjetskih utjecajnih književnika kazna mu je smanjena 1965., ali je iza tog 1972. protjeran iz Sovjetskog Saveza.[1]
Nakon tog Brodsky živi u Sjedinjenim Američkim Državama, - 1977. dobija američko državljanstvo. Uzdržava se radeći kao predavač na univerzitetu u Michiganu (Ann Arbor), od 1972. do 1980. Zatim radi kao profesor književnosti na koledžu - Mount Holyoke (South Hadley, Massachusetts) od 1981. do 1996. U to vrijeme radi i kao gostujući profesor i na brojnim drugim školama i univerzitetima.[1]
Brodsky je 1981. dobio stipendiju od Fondacije MacArthur, a 1991. - 1992. je dobio nagradu kao najbolji pjesnik Sjedinjenih Američkih Država.[1]
Brodsky se kao poet bavio intimistističkim temama i univerzalnim pitanjima o životu, smrti i smislu egzistencije, koje oslikava na snažan, meditativan način. Njegovo pisanje nije bilo otvoreno političko, ali je ljutilo sovjetske funkcionere zbog sveobuhvatnih teme kao što je antimaterialistički stav i veličanja individualne slobode, čak ni u emigraciji nije nikad krenuo u politizirane teme. Svoje rane pjesme pisao je na ruskom, kao Стихотворения и поэмы (Stihovi i pjesme) 1965. i Остановка в пустыне ((Zastoj u pustoši) 1970. . Te i ostale pjesme preveveo mu je na engleski George Kline i objavio 1973. u zbirci - Selected Poems (Odabrane pjesme), među njima je i Elegy for John Donne. [1]
Njegova glavna djela, na ruskom i engleskom, su zbirke poezije A Part of Speech / Dio govora (1980), History of the Twentieth Century / Historija dvadesetog vijeka (1986.), To Urania / Prema Uraniji (1988) i esej Less Than One / Manje od jednog (1986).
Posmrtno su mu izdane zbirke So Forth (1996.), Nativity Poems (2001.) i poema za djecu Discovery (1999.).[1]
Izvori
Vanjske veze
- Joseph Brodsky na portalu Academy of American Poets (en)
- Joseph Brodsky na portalu Encyclopædia Britannica (en)
- p
- r
- u
1901. Sully Prudhomme • 1902. Theodor Mommsen • 1903. Bjørnstjerne Bjørnson • 1904. Frédéric Mistral / José Echegaray y Eizaguirre • 1905. Henryk Sienkiewicz • 1906. Giosuè Carducci • 1907. Rudyard Kipling • 1908. Rudolf Eucken • 1909. Selma Lagerlöf • 1910. Paul von Heyse • 1911. Maurice Maeterlinck • 1912. Gerhart Hauptmann • 1913. Rabindranath Tagore • 1915. Romain Rolland • 1916. Verner von Heidenstam • 1917. Karl Adolph Gjellerup / Henrik Pontoppidan • 1919. Carl Spitteler • 1920. Knut Hamsun • 1921. Anatole France • 1922. Jacinto Benavente • 1923. William Butler Yeats • 1924. Władysław Reymont • 1925. George Bernard Shaw
1926. Grazia Deledda • 1927. Henri Bergson • 1928. Sigrid Undset • 1929. Thomas Mann • 1930. Sinclair Lewis • 1931. Erik Axel Karlfeldt • 1932. John Galsworthy • 1933. Ivan Bunjin • 1934. Luigi Pirandello • 1936. Eugene O'Neill • 1937. Roger Martin du Gard • 1938. Pearl S. Buck • 1939. Frans Eemil Sillanpää • 1944. Johannes Vilhelm Jensen • 1945. Gabriela Mistral • 1946. Hermann Hesse • 1947. André Gide • 1948. Thomas Stearns Eliot • 1949. William Faulkner • 1950. Bertrand Russell
1951. Pär Lagerkvist • 1952. François Mauriac • 1953. Winston Churchill • 1954. Ernest Hemingway • 1955. Halldór Laxness • 1956. Juan Ramón Jiménez • 1957. Albert Camus • 1958. Boris Pasternak1 • 1959. Salvatore Quasimodo • 1960. Saint-John Perse • 1961. Ivo Andrić • 1962. John Steinbeck • 1963. Jorgos Seferis • 1964. Jean-Paul Sartre2 • 1965. Mihail Šolohov • 1966. Šmuel Josef Agnon / Nelly Sachs • 1967. Miguel Ángel Asturias • 1968. Yasunari Kawabata • 1969. Samuel Beckett • 1970. Aleksandar Solženjicin • 1971. Pablo Neruda • 1972. Heinrich Böll • 1973. Patrick White • 1974. Eyvind Johnson / Harry Martinson • 1975. Eugenio Montale
1976. Saul Bellow • 1977. Vicente Aleixandre • 1978. Isaac Bashevis Singer • 1979. Odiseas Elitis • 1980. Czesław Miłosz • 1981. Elias Canetti • 1982. Gabriel García Márquez • 1983. William Golding • 1984. Jaroslav Seifert • 1985. Claude Simon • 1986. Wole Soyinka • 1987. Joseph Brodsky • 1988. Naguib Mahfouz • 1989. Camilo José Cela • 1990. Octavio Paz • 1991. Nadine Gordimer • 1992. Derek Walcott • 1993. Toni Morrison • 1994. Kenzaburō Ōe • 1995. Seamus Heaney • 1996. Wisława Szymborska • 1997. Dario Fo • 1998. José Saramago • 1999. Günter Grass • 2000. Gao Xingjian
2001. Vidiadhar Surajprasad Naipaul • 2002. Imre Kertész • 2003. J. M. Coetzee • 2004. Elfriede Jelinek • 2005. Harold Pinter • 2006. Orhan Pamuk • 2007. Doris Lessing • 2008. Jean-Marie Gustave Le Clézio • 2009. Herta Müller • 2010. Mario Vargas Llosa • 2011. Tomas Tranströmer • 2012. Mo Yan • 2013. Alice Munro • 2014. Patrick Modiano • 2015. Svetlana Aleksijevič • 2016. Bob Dylan • 2017. Kazuo Ishiguro • 2018. Olga Tokarczuk3 • 2019. Peter Handke • 2020. Louise Glück • 2021. Abdulrazak Gurnah • 2022. Annie Ernaux • 2023. Jon Fosse