Helveti

Karta provincije Gallia Maxima Sequanorum u kojoj su u 1. vijeku n.e. pretežno živjeli Helveti i Sekvanci. (Note: Ženevsko jezero na dnu centra.)
Karta Galije u 1. vijeku pne., koja pokazuje relativan položaj galskih plemena.

Helveti ili Helvećani (latinski: Helvetii) su bili keltsko pleme ili, preciznije, konfederacijan keltskih plemena.[1] Iako su bili porijeklom iz današnje Njemačke, u vrijeme prvih važnijih kontakata s Rimljanima u 1. vijeku pne. su nastanjivali današnji Švicarsku visoravan. Njima je Julije Cezar posvetio značajan dio svojih Komentara o Galskom ratu.

Prema Cezaru, Helveti su bili podijeljeni u četiri podgrupe, koje je nazvao pagi. Dok je Cezar naveo samo jednu od njih - Verbigene (Bell.Gall. 1.27) i Tigurine (1.12), Posejedonije navodi Tigurine i Tojgenoje (Τωυγενοί).[2] Potonji mogu ali i ne moraju biti istovjetni s Teutoncima koje navodi Livije. Antički pisci su obično Teutonce navodili kao“germanski” a Helvete kao “galski”narod, ali su te etničke oznake danas predmet rasprave.[3]

Etimologija

Endonim Helvetii može poticati od korijena elw koji u velškom znači "dobit" ili "profit", te staroirskog prefiksa il-, što znači "mnogo" ili "više".[1] Ime se također tumačilo kao "bogati zemljom," od elu-, "brojni," i *etu-, "teren, pašnjak."[4]

Ime je postala nacionalna personifikacija Švicarske ( Helvetia) a službeni neolatinski naziv Confoederatio Helvetica potiče od Helveta.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Freeman, Philip. John T. Koch. ur. Celtic Culture: A Historical Encyclopedia. I. ABC-CLIO. str. 901. ISBN 1-85109-440-7. 
  2. Moguća je greška u transliteraciji koja je izmijenila originalno ime Τουτονοί u Τουγενοί, što je dovelo do Strabonovog oblika Τωυγενοί; b. Staehelin, 1948, S. 59; Strabo 4.1.8, 7.2.2.
  3. V. Ludwig Rübekeil, Diachrone Studien zur Kontaktzone zwischen Kelten und Germanen, Vienna 2002.
  4. Xavier Delamarre, Dictionnaire de la langue gauloise (Éditions Errance, 2003), pp. 162 and 168.

Eksterni linkovi

Helveti na Wikimedijinoj ostavi
  • Celts in Switzerland (German)
p  r  u
Kasne rimske provincije
Zapadno Carstrvo (395–476)
Pretorijanska
prefektura Galija
Dijeceza Galija: Lugdunensis I | Lugdunensis II | Lugdunensis III | Lugdunensis IV | Belgica I | Belgica II | Germania I | Germania II | Alpes Poeninae et Graiae | Maxima Sequanorum
Dijeceza Vienne (kasnije Septem Provinciae): Viennensis | Alpes Maritimae | Aquitanica I | Aquitanica II | Novempopulana | Narbonensis I | Narbonensis II
Dijeceza Španija: Baetica | Baleares | Carthaginensis | Tarraconensis | Gallaecia | Lusitania | Mauretania Tingitana
Dijeceza Britanija: Britannia I | Britannia II | Flavia Caesariensis | Maxima Caesariensis | Valentia (369)
Pretorijanska
prefektura Italija
Dijeceza Suburbikanska Italija: Apulia et Calabria | Bruttia et Lucania | Campania | Picenum Suburbicarium | Samnium | Tuscania et Umbria | Valeria | Sicilia | Sardinia | Corsica
Dijeceza Anorijanska Italija: Liguria et Aemilia | Flaminia et Picenum Annonarium | Venetia et Istria | Alpes Cottiae | Raetia I | Raetia II
Dijeceza Afrika: Africa proconsularis (Zeugitana) | Byzacena | Mauretania Caesariensis | Mauretania Sitifensis | Numidia Cirtensis | Numidia Militiana | Tripolitania
Dijeceza Panonija (kasnije Illyricum): Dalmatia | Noricum mediterraneum | Noricum ripense | Pannonia I | Pannonia II | Savia | Valeria ripensis
Istočno Carstvo (395–cca. 640)
Pretorijanska
prefektura Ilirik
Dijeceza Dacia: Dacia mediterranea | Dacia ripensis | Moesia I | Praevalitana | Dardania
Diocese of Macedonia: Achaea | Epirus vetus | Epirus nova | Macedonia I | Macedonia II Salutaris | Thessalia | Creta
Pretorijanska
prefektura Istok
Dijeceza Trakija: Europa | Thracia | Haemimontus | Rhodope | Moesia II§ | Scythia§
Dijeceza Azija*: Asia | Hellespontus | Pamphylia | Caria§ | Lydia | Lycia | Lycaonia (370) | Pisidia | Phrygia Pacatiana | Phrygia Salutaria | Insulae§
Dijeceza Pont*: Bithynia | Galatia I* | Galatia II Salutaris* | Paphlagonia* | Honorias* | Cappadocia I* | Cappadocia II* | Helenopontus* | Pontus Polemoniacus* | Armenia I* | Armenia II* | Armenia Maior* | Armenske satrapije* | Armenia III (536) | Armenia IV (536)
Dijeceza Istok: Cilicia I | Cilicia II | Isauria | Cyprus§ | Syria I | Syria II Salutaris | Syria Euphratensis | Osroene | Mesopotamia | Phoenice | Phoenice Libanensis | Palaestina I | Palaestina II | Palaestina III Salutaris | Arabia | Theodorias (530s)
Dijeceza Egipat: Ægyptus I | Ægyptus II | Augustamnica I | Augustamnica II | Arcadia Ægypti | Thebais Superior | Thebais Inferior | Libya Superior | Libya Inferior
Ostale teritorije Taurica | Lazica (532/562) | Spania (552)
Napomene Reforma provincijske administracije koju je prveo Dioklecijan, cva. 293. Pretorijanske prefekture ustanovljene nakon smrti Konstantina I. Carstvo trajno podijeljeno akon 395. Egzarhati Ravenna i Afrika ustanovljeni nakon 584. Provincije zamijenjene sistemom tema, cva. 680.
* pogođena (modificiranih granica/ukinuta/preimenovana) Justinijanovom administrativnom reorganizacijom 534-536
ponovno uspostavljena nakon što ju je ukinulo Istočno Carstvo 534, kao posebna pretorijanska prefektura Afrika
§ uključena u Quaestura exercitus godine 536.