Bol u grudima

Bol u grudima
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10R07
ICD-9786.5
[uredi na Vikipodacima]

Bol u grudima je termin koji se u svakodnevnom životu koristi da opiše bilo koju bol, pritisak, stezanje, gušenje, trnjenje ili bilo koju drugu nelagodnost u grudnom košu ali i vratu ili gornjem delu stomaka. On može biti znak (simptom) katastrofalniih ali i trivijalnih medicinski poremećaja. Zato kod osoba koje doživljavaju bol u grudima, važno je što pre odrediti njegov karakter i eventualnu benignost ili izuzetan značaj.

Šta je bol u grudima?

Bol u grudima je neprecizan termin koji u medicini označava samo jedan od simptoma, a ne dijagnozu, jer mnogi medicinski poremećaji ili (bolesti) mogu izazvati bol u grudima.

Ovaj termin često se koristi da opiše bilo koju bol, pritisak, stezanje, gušenje, trnjenje ili bilo koji drugu nelagodnost u grudima, vratu ili gornjem delu stomaka, a često se povezuje i sa bolom u vilici, glavi, ili pri određenom stavu. On može da traje kraće od jedne sekunde do nekoliko dana ili nedelja. Može se javljati često ili retko, ili se može javiti sporadično ili predvidljivo.

Sa tako širokom definicijom može se zaključiti da je termin "bol u grudima" sam po sebi od male pomoći lekarima. I zato pre nego što se pristupi adekvatnom lečenju bola u grudima lekar mora otkriti stvarni uzrok koji ga je izazvao.

Mogući uzroci

Bol u grudima je jedan od najzastupljenijih simptoma, koji se diferencijalno dijagnostički može naći u 443 dijagnoza [1]. Najčešći uzroci bola u grudima koji se sreću u stanicama hitne pomoći ili u kućnim posetama lekara, po redosledu učestalosti su;

Kardiovaskularni poremećaji

  • Angina pektoris (MKB 10: I20) koja se prema patofiziološkom mehanizmu, prognozi, težini kliničke slike i terapiji deli na;[2].
    • MKB 10: I20.1 — stabilna angina pektoris , (hronična i stabilna ishemijske bolesti srca)[3]
    • MKB 10: I20nestabilna angina pektoris, (akutna i nestabilna forma ishemijske bolesti srca) [3]
    • MKB 10: I20.1 — angina pektoris s dokazanim spazmom (Princmetalovu, varijantnu, vazomotornu anginu)
    • MKB 10: I20.8 — ostale posebne forme angine pektoris (anginozni bol na napor i stenokardija)
    • MKB 10: I20.9 — angina pektoris-neodređena (anginozni sindrom, ishemijski bol u grudima)
  • Srčani napad
  • Perikarditis
  • Disekcija aorte

Kongenitalni - genetski uzroci poremećaja u razvoju

  • Sindrom prolapsa mitralne valvule
  • Patent duktus arteriozus
  • Urođena stenoza aortalnih valvula
  • Stenoza plućne valvule
  • Anomalije koronarnih arterija

Gastrointestinalni poremećaji

Raspiratorni poremećaji

Postraumatski bol nakon povreda grudnog koša

Mentalni i psihijatrijski poremećaji

Izvori

  1. (en) Differential Diagnosis For Chest Pain: Functional, Physiologic Variant Disorders — 443 possible diagnoses found Arhivirano 2011-08-24 na Wayback Machine-u
  2. (en) MKB 10, Ischaemic heart diseases (I20-I25) Angina pectoris I20
  3. 3,0 3,1 Vasiljević Z. Akutni koronarni sindrom: patofiziološki mehanizam, klasifikacija i klinički oblici: Acta Clinica 2006;6(1):29-36.
  1. (en) Richard N. Fogoros, Chest Pain Part 1 - What Is It, and What Are Its Causes? (2006)about.com[mrtav link]
  2. (en) Richard N. Fogoros, Chest Pain - Part 2 Evaluating the Cause of Chest Pain (2008)about.com[mrtav link]
  3. (en) Chest PainPart 4: When is chest pain an emergency?[mrtav link]
  4. (en) Rod Brouhard, Chest Pain Treatment (2011) about.com[mrtav link]

Vanjske veze

  • p
  • r
  • u
Opšti simptomiSrce i krvni sudovi
BradikardijaKlaudikacije • Bol u grudima • DispnejaHipertenzijaHipotenzijaSlabost • Edem • Lupanje srca • Nedostatak vazduha • Žamor srca • Sinkopa • Tahikardija • Nabreklost vratnih arterija
Jetra i organi za varenje
Ascites • Nadimanje u stomaku • Zatvor • Proliv • Bolovi u stomaku • Dispepsija • Disfagija • Crvenilo šaka • Metorizam • Hematemeza • Hepatomegalija • Žutica • Melena • Mučnina • Gorušica • Podrigivanje • Splenomegalija • Tenezmi • Povraćanje
Grudni koš
ApnejaBradipnejaCijanoza • Bol u grudima • DispnejaHemoptizaTahipnejaKašalj
Urologija i nefrologija
Anurija • Bakteriurija • DehidracijaDizurija • Fekalurija • Hematurija • Inkontinencija • Leukociturija • Oligurija • Polaksiurija • Polidipsija • Poliurija • Proteinurija • Pneumaturija • Piurija
Psihijatrija
Abulia • Agitacija • AgorafobijaAmbivalentnostAnoreksijaAnksioznost • Ravnodušnost • Napad panike • Mentalni automatizam • Klaustrofobija • Prinuda • Koprolalija • DelirijumDisocijacijaEholalija • Konfabulacija • Graforea • HalucinacijeHiperaktivnost • Hipermnezija • Hipersomnija • HipomimijaIdeje • Impulsi • Nedostojnost • NesanicaLogorejaMegalomanija • Seta • MutizamNegativizam • Nozosofobija • Opsesija • Fobija • Psihomotorna usporenost • Monolog • Stereotipija • Teatralnost • TikTuga • Vaginizam
Neurologija
Abnormalan hod • Agnosognozija • Agnozija • Akinezija • Amauroza • Amnezija • Arefleksija • Asomatognozija • AtaksijaApraksija • Babinskijev znak • Brudžinskijev znak • Brokinova afazija • GlavoboljaDiplopija • Dismetrija • Dispraksija • Dizartrija • Dezorijentacija • Hemianopija • Hemiasomatognoza • Hipotonija • Hipermetrija • Hiperrefleksija • Hipertonija • Klonus zgloba stopala • Konvulzija • Kvadrantanopija • MamurlukMidrijaza • Mikrografija • Meningizam • Mioklonus • Mioza • Motorni deficit • Nistagmus • Patelarna arefleksija • Ptoza • Rombergov znak • Senzorni deficit • Sinkopa • Tremor • Vernikeova afazija • Vrtoglavica
Reumatologija
Bolovi u zglobovima • Ukočenost (reumatologija) • Blokada u zglobu • Ćopavost • Istegnuće ligamenata • Otok • Mišićna atrofija • Deformacija • Znak zvona • Lasegov znak • Bol u vratu
Endokrinologija
GušavostGojaznost • Termofobija • Preterana podražljivost • Egzoftalmus • Endoftalmija • Makroglosija • AlopecijaAmenorejaStrijeHipertireoza • Melanodermija • Galaktoreja • Ginekomastija • Frigidnost • Kvostekov znak • Ksantoma • Ksantelazma
Uvo grlo i nos
GluvoćaTinitus • Hiperakuzija • Gubitak sluha • Anosmija • Ageuzija • Kserostomija • DisfonijaDisfagija
 Ovaj članak o medicini je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.